Rumunija · Svet

Zašto masovni protesti više ne donose demokratiju kao u 'zlatnom dobu' koje je završeno Arapskom prolećom. Paradoks, objašnjen od istraživača

Zašto masovni protesti više ne donose demokratiju kao u 'zlatnom dobu' koje je završeno Arapskom prolećom. Paradoks, objašnjen od istraživača
Veličina tekstaOtvori original

Sažetak vesti · AI

Ukratko

Globalne masovne mobilizacije su porasle, ali studija istraživački Ida Rudolfsen i Marianne Dahl sa Instituta za istraživanje mira u Oslu pokazuje da veza između protesta i demokratizacije važi pre svega za tzv. zlatno doba od ranih 1980-ih do 2011. Pre i posle toga, masovne demonstracije ne garantuju pad režima ili demokratizaciju; autokratske režime teško pogađaju i dalje. Ipak, u poslednjih nekoliko godina zabeleženi su primeri pobeda protestnih pokreta (Bangladeš, Srbija, Južna Koreja, Senegal, Malawi). Zaključak: hrabri građanski pokreti su i dalje ključni, ali prelazi u demokratiju nisu automatski.

Podeli vest

FacebookTwitterLinkedInWhatsAppEmail

Skenirajte za link na mobilnom

Nazad na naslovnu