Božićni duh stigao je i u Zoološki vrt: na blagdan svetog Stjepana djelatnici su tradicionalno darivali životinje prigodnim poklonima, od mirisnih iznenađenja do hrane zapakirane u sijeno. Poklone su dobile razne vrste životinja, uključujući lemure, afričke lavove, merkate, mungose, kineske leoparde, rakune i smeđe kapucine, a darovi su prilagođeni njihovim potrebama.
Tradicionalni božićni koncert 'Božić u Ciboni' održan je u petak, na blagdan svetog Stjepana, u Košarkaškom centru Dražen Petrović u Zagrebu. 36. izdanje okupilo je brojne domaće glazbenike, zborove i orkestre, a na početku su ga pozdravili gradonačelnik Tomislav Tomašević i izaslanik Zagrebačke nadbiskupije mons. Zlatko Koren. Koncert je predstavio raznolike glazbene izraze od tradicionalnih napjeva do suvremenih skladbi, uz sudjelovanje sedam zborova iz različitih dijelova Hrvatske.
Vesti govore da će relikvije blaženog Alojzija Stepinca biti vraćene iz Krašića u zagrebačku katedralu 28. decembra, na blagdan Svete Obitelji, uz zaustavljanja u Karmelu Brezovici na putu. Tekst naglašava da obnova katedrale, koja je ojačana nakon potresa 2020, nije samo tehnički zahvat nego zajednički duhovni poduhvat i znak ponovnog oživljavanja crkvenog života. Nadbiskup Kutleša i vladika Milan Stipić ističu važnost zajedništva i buduće obnove, te da katedrala ostaje srce grada.
Arheološke aktivnosti u Svetoj zemlji i širem regionu poslednjih godina sve više otvaraju dijalog između materijalnih ostataka i drevnih biblijskih zapisa, naglašavajući kontekst u kojem su ti tekstovi nastali. Najnovija otkrića u Izraelu i Jordanu povezuju artefakte sa drevnim zapisima Starog i Novog zavjeta, a istraživanje u ruinama drevnog grada Šila može imati značajan globalni istorijski uticaj za razumevanje religijske tradicije.
Video iz Švicarske prikazuje neobičnu, ali dugu božićnu tradiciju paljenja svijeća na drvcu. Svaka svijeća povezana je tankom niti, pa kada se nit zapali, vatra se lančano širi i za nekoliko sekundi cijelo drvce zasja. Iako prizor djeluje zastrašujuće, drvo se ne zapali. Jedan korisnik objašnjava da borova stabla sadrže puno vlage zbog čestih padalina, pa iglice nisu dovoljno suhe da bi se zapalile, što ovu nesvakidašnju, ali očaravajuću tradiciju čini sigurnom.
U Hrvatskoj istočni katolici slave Božić 25. decembra isto kao rimski katolici; neki koriste julijanski kalendar, pa dan kasnije. U križevačkoj eparhiji žive vjernici hrvatske narodnosti, Rusini i Ukrajinci. Grkokatolici su uglavnom povezani s Žumberakom, a biskup Milan Stipić objašnjava karakteristične narodne običaje tog područja i njihovu povezanost s lokalnom tradicijom.
U tekstu se opisuje period kada je moda u 19. i početkom 20. stoljeća bila opterećena kemijskim eksperimentima. Zeleni pigment poznat kao Scheeleova ili pariska zelena, koji se dobijao mešanjem bakra i arsena, koristio se u haljinama. Žene su nosile odjevne predmete koji su oslobađali arsen kroz znoj i toplinu, uz postupno javljanje simptoma poput glavobolje, mučnine, rana na koži i gubitka kose. Iako je rizik bio očigledan, moda ga nije birala; tekst podsjeća na opasnosti koje su kroz istoriju pratili estetski standardi.
Tekst analizira korene Božića, pokazujući kako su pretkršćanske tradicije posvećene svetlu i nadi oblikovale današnji blagdan. U fokusu su Saturnalije u antičkom Rimu, višednevna proslava koja je uključivala darivanje, druženje i oslobađanje društvenog poretka. Ovi elementi zajedništva kasnije su se preoblikovali u božićni običaj. Članak se osvrće i na savremeni vizuelni kontekst i na način na koji fotografije i medijska prezentacija doprinose percepciji praznika.
U tekstu se neutralno opisuje kako se Božić u Hrvatskoj doživljava i na internetu: uz ljubav i humor, često se javljaju trivijalne napetosti. Reddit diskusije 'Oko čega ste se posvađali ovog Božića?' pokazuju da se, čak i bez ozbiljnih porodičnih sukoba, sitnice poput ukrašavanja bora ili nedostatka pudinga mogu pretvoriti u smiješne napetosti. Članci naglašavaju da humor služi kao ventil za blagdanski stres, a božićno vrijeme ostaje spoj ljubavi, smeha i razumnih nesporazuma.
Pred vama je izbor najboljih fotografija koje su fotoreporteri PIXSELL-a zabilježili u 2025. godini. Tekst naglašava da je izbor subjektivan i da nije lako sažeti više od 450.000 snimaka na 100 fotografija, te da pregled obuhvaća važnije događaje i trenutke života. Članak spominje i komentar o istinitosti novinske fotografije u doba AI-ja. Publika dobija vizuelni kronološki pregled godine kroz fotografije mimohoda, hapšenja i proslava.